Uredba o jedinstvenim tehničko-tehnološkim zahtevima i procedurama za čuvanje i zaštitu arhivske građe i dokumentarnog materijala u elektronskom obliku doneta 2021. godine (u daljem tekstu: „Uredba“), u skladu sa  izmenama i dopunama iz septembra 2022. godine, počinje da se primenjuje od 01.01.2024. godine.

Uredba reguliše tehničko-tehnološke zahteve i procedure koje treba da ispune stvaraoci i imaoci arhivske građe i dokumentarnog materijala pri čuvanju i zaštiti arhivske građe i dokumentarnog materijala u elektronskom obliku (“Elektronsko arhiviranje”).

Podsećamo da je Zakonom o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti („Sl. glasnik br. 6/2020“) propisano:

Uredba se odnosi samo na arhivsku građu i dokumentarni materijal koji nastane u elektronskom obliku, odnosno na arhivsku građu i dokumentarni materijal koji je digitalizovan (izvršena konverzija dokumenta iz oblika koji nije elektronski u elektronski oblik) na način da akt koji je digitalizovan ima istu dokaznu snagu kao original.

U skladu sa Zakonom o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021), akt koji je digitalizovan ima istu dokaznu snagu kao originalni akt ako su kumulativno ispunjeni sledeći uslovi:

1.da je digitalizacija dokumenta obavljena pod nadzorom:

2. da je istovetnost digitalizovanog akta sa originalom potvrđena kvalifikovanim elektronskim pečatom ili kvalifikovanim elektronskim potpisom gore navedenih lica.

Uredbom je predviđeno da stvaraoci i imaoci arhivske građe i dokumentarnog materijala imaju sledeće dužnosti i obaveze u vezi sa elektronskim arhiviranjem:

Stvaralac i imalac arhivske građe i dokumentarnog materijala je dužan da, posle odabira dokumentarnog materijala koji se trajno čuva, izdvoji iz softverskog rešenja radi uništenja dokumentarni materijal kome je istekao rok čuvanja, kreiranjem zahteva u elektronskom obliku sa popisanim dokumentarnim materijalom kojem je istekao rok čuvanja koji dostavlja nadležnom javnom arhivu u eArhiv putem portala eUprava.

Stvaralac i imalac dokumentarnog materijala je dalje dužan da, po isteku roka od 30 godina od dana nastanka dokumentarnog materijala koji se trajno čuva, kreira zahtev u elektronskom obliku u softverskom rešenju i preda isti nadležnom javnom arhivu u eArhiv, na osnovu koga nadležni javni arhiv donosi akt o utvrđivanju arhivske građe za kulturno dobro u skladu sa zakonom.

U Uredbi nije definisano u kojim periodima će se vršiti elektronsko arhiviranje, iako je  za očekivati da će se pratiti rokovi koji su uspostavljeni Zakonom o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti, a kojima je predviđeno podnošenje dokumentacije jednom godišnje, najkasnije do 30. aprila tekuće godine, za dokumentarni materijal nastao u prethodnoj godini.

Takođe, nije definisano, niti postoji zvanično tumačenje, da li će se elektronsko arhiviranje odnositi samo na dokumenta nastala nakon 1. januara 2024. godine, što bi bilo u skladu sa zakonom o elektronskom dokumentu, ili i na dokumenta nastala pre stupanja Uredbe na snagu.

Preuzmite PDF

Odricanje od odgovornosti: Tekst u prilogu šalje se kao opšte uputstvo i ne predstavlja pravni savet. Copyright Cvetkovic, Skoko & Jovicic 2023.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *